Energetska učinkovitost

Većina građana masovno kupuje električne grijaće aparate bez prethodnih znanja o njihovoj učinkovitosti i samoj potrošnji. Kada se vrši kupnja električnih grijaćih aparata treba se bazirati na to da su najbolji i najisplativiji upravo oni koji za minimum struje stvaraju najviše topline. Po pravilu aparati koji manje troše su obično skuplji, pa tako jedna klima koja je 4 puta učinkovitija od grijalice ima veću cijenu. Sami klima sustavi troše 1 kw struje, a daju 3,5 kw toplinske energije, što znači da je najučinkovitija toplinska crpka. Dok grijalica, norveški radijator, za 1 kw struje daju samo 1 kw toplinske energije. Grijanje na TA peć može biti jedno od jeftinijih rješenja, ali ako imate jeftiniju struju – plavu zonu, ovaj uređaj se puni oko 4 h i ukoliko je koristite isključivo za dogrijavanje može da izdrži nekih 15 h rada.

Klima uređaji su danas rasprostranjeni i veoma ih je lako nabaviti i održavati. Veoma su jednostavni za rukovanje. Ne moramo prilaziti do samog uređaja, već ga možemo kontrolirati daljinskim upravljačem. Koliko još uređaja sa takvom vrstom kontrole znate?

Njihov kapacitet hlađenja i zagrijavanja prostorije ovisi od njihove veličine/snage. Moguće je montirati ih za sve vrste prostorija: od najmanje sobice – do najvećeg tržnog centra.

Za rashlađivanje zatvorenih prostorija su dokazano najučinkovitijii. Mogu stvoriti razliku i do čitavih 20⁰ C, mada se to ne preporuča. Iznimno su ekonomični i rade nečujno. Ventilatorom to nećete postići.

Za zagrijavanje zatvorenih prostorija mogu se koristiti 24 sata na dan. Usporedbe radi, klima potroši 1 kW/h, dok TA peć troši koliko? Ako usporedimo sa norveškim radijatorima, potrošnja je ista. Međutim, da li znate da klima uređaj da 3,5 kW toplinske energije za 1 kW električne, a norveški radijatori potroše tri i pol puta više struje da bi dobili 1 kW toplotne energije? Podno grijanje je dobra stvar, ali koliko košta da se ono montira? I koliko troši? Grijanje na drva može doći u obzir, ali treba kupiti ta drva, treba ih skladištiti, isjeći, iscjepati, trebamo ložiti, pa opet i sve to skuplje platiti nego što bi klima (koja se uključuje jednim klikom) potrošila struju. I još nešto: niti jedan od ovdje navedenih sustava ne može raditi obje stvari: grijati i hladiti.

Inverter klima uređaj, napredna tehnologija koja je u mnogo čemu promijenila korištenje samih uređaja. Tako da danas s inverter klima uređajima možemo najpovoljnije grijati stanove, lokale, kuće, možemo zagrijavati sanitarnu vodu do 60 stupnjeva, možemo hladiti prostoriju i onda kada je vani hladno. U koju god svrhu da koristite INVERTER klima uređaj ili toplinsku crpku UŠTEDA koju postižete je ogromna. Jako je bitno da inverter uređaji, konstantno izračunavaju uvjete rada (vanjska temperatura, unutarnja temperatura i zadana temperatura) i na temelju tog proračuna upravlja se brojem okretaja samog kompresora i pritiscima na kojima radi, samim tim energija se štedi maksimalno.

Konstantno praćenje inverter klima uređaja (popularna 12-ica) bazirano je na:

• zadanoj temperaturi koja je bila 20⁰ C,
• vanjskoj temperaturi od 0 do – 10 ⁰ C ,
• površini prostorije u kojoj je radila (40 kvadrata),
• konstantnom radu bez gašenja (31 dan u mjesecu),
• normalnoj izolaciji same prostorije (srednja).

Došli smo do zaključka da je ukupna potrošena električna energija u gore navedenim uvjetima koju je samo klima potrošila tačno 350 kW, ili u novcu oko 250 kuna.

PROSJEČNA POTROŠNJA NA SAT JE 470 W