1 – Klima-uređaj se uopće ne može uključiti?  

Ukoliko  je dovod struje u redu, treba provjeriti daljinski (npr. baterije). Sljedeći problem može biti prijemnik signala na elektronici.

2 – Klima-uređaj pušta toplo na opciji hlađenja (kompresor se ne uključuje)?

Treba provjeriti da li dolazi struja do kompresora, je li  startni kondezator za kompresor ispravan i na kraju je li se sam kompresor pokvario.

3 – Klima-uređaj ne hladi? 

Vrlo vjerojatno je da nema plina u sustavu. Točna situacija će se znati kada se spoje manometri i klima-uređaj pusti da radi na opciji hlađenja. Ukoliko se ispostavi da nema plina, treba prvo naći mjesto curenja, sanirati (zavariti) mjesto curenja, vakuumirati instalaciju i napuniti sustav plinom prema količini sa tablice.

4 – Na klima-uređaju počinju treperiti lampice i ne može se ugasiti daljinskim upravljačem?

Problem je ili do elektronike, neke sonde za temperaturu ili ventilatora unutarnje jedinice klima-uređaja ili do samog kompresora klima-uređaja.

5 – Klima-uređaj neće početi grijati?

Vjerojatno nedostaje plina u sustavu, kao u točki 3.

6 – Na grijanju klima-uređaj stane i upali se crvena lampica? 

Klima uređaj na opciji grijanja ima u određenom vremenskom intervalu proces otapanja vanjske jedinice (odmrzavanje) kada se upali crvena lampica i napravi pauzu sa radom unutarnje jedinice. Proces otapanja je sastavni dio rada u opciji grijanja i nije kvar. Klima će, ako je sve u redu, početi ponovno puhati topli zrak za 5 – 15 min.

7 – Unutarnja jedinica klima-uređaja cvili ili zvrči kad radi? 

Problem je u motoru ventilatora, ležaju ventilatora, ili je oštećena turbina ventilatora – obično klima-uređaj počne tresti.

8 – Vanjska jedinica klima-uređaja je izrazito bučna?

Buka može nastati ako ventilator vanjske jedinice klima-uređaja negdje zapinje, ili je otišao motor ventilatora, ili cijevi unutar klime zapinju negdje o kućište, ili je buka nastaje zbog samog kompresora.

9 – Što je split sustav? 

Split sustav (split = podijeljeni, eng.) je model od dvije jedinice. Kod klima-uređaja to konkretno znači da imamo vanjsku i unutarnju jedinicu.
Sam rad klima-uređaja zasnovan je na kruženju ugradne tvari kroz cijevi u zatvorenom ciklusu, pri čemu on mijenja agregatno stanje.
Ugradna tvar u isparivač ulazi u tekućem stanju, te isparava u cijevima koristeći toplinu zraka iz prostorije. Nakon toga ide u kompresor gdje se povećava tlak i temperatura. Iz kompresora ide u kondenzator, gdje se u cijevima kondenzira (pretvara u kapljice).
U kućištima unutarnje i vanjske jedinice se nalaze ventilatori koji povećavaju strujanje zraka. Radijalni ventilator pospješuje strujanje zraka preko izmjenjivačkih ploča isparivača, a aksijalni preko kondenzatora.
Na kraju radna tvar u tekućem stanju kreće prema termoekspanzijskom ventilu, gdje se smanjuju tlak i temperatura, a nakon toga ponovno ide u isparivač, gdje proces počinje ispočetka.
Ako se isparivaču i kondenzatoru zamjene mjesta, dobiva se obrnut slučaj: prostorija se grije.
Prebacivanje načina rada sa hlađenja na grijanje ide automatski, a oba izmjenjivača su napravljena tako da mogu raditi i kao kondenzator i kao isparivač, da se ne bi morali fizički micati. Strujanje radne tvari u oba smjera omogućuje četvorokraki ventil.
Važno je napomenuti da ovdje nema razmjene zraka od van prema unutra, ili suprotno, pa je zato jako važno provjetravati prostoriju.

10 – Što je inverter klima?

To je tehnologija bazirana na regulaciji brzine rada kompresora. Sastoji se od konstantnog mjerenja vanjske i unutarnje temperature i izračunavanja potrebnog broja okretaja uslijed temperaturne razlike.
Rezultat – značajno smanjenje potrošnje električne energije.
Inverter klima-uređaji mogu se koristiti čak i kada vanjska temperatura dosegne – 15° C.

11 – Što je automatski režim rada?

U automatskom režimu rada klima-uređaj sam prepoznaje da li treba da uključi hlađenje ili grijanje u odnosu na 24° C.
Ako je temperatura ispod 24° C, pali se grijanje, a ako je iznad 24° C, pali se hlađenje.
Taj mod se najčešće ne preporučuje iz razloga što u toku dana u sred zime, kada klima ugrije prostor, može se automatski uključiti hlađenje i u sred ljeta se može automatski uključiti grijanje.

12 - Koje vrste filtara za klima-uređaje postoje?

Svaki klima-uređaj ima barem jedan filtar. Zrak se prilikom prolaska kroz unutarnju jedinicu filtrira, osvježava raznim filtrima s mirisima i reguliše se njegova relativna vlažnost.
Neki uređaji opremljeni su i tzv. ionizatorom, što osigurava dodatnu kvalitetu zraka.
Tip samog filtra ovisi od vrste klima-sustava. Postoje od običnih mehaničkih – fungicidnih, elektrostatskih – antialergijskih, realne – ugljični.
Kvaliteta filtra se mjeri u postocima zadržavanja čestica, na temelju veličine i količine čestica koje zaustavlja, količine zraka u m³ koji prolazi kroz sam filtar. 

a) Filtar za prašinu

On uklanja prašinu i čestice iz zraka kako bi osigurao konstantantan dovod čistog zraka. Jednostavno se održava: pranjem ili usisavanjem. 

b) Filtar za prečišćavanje zraka

On sakuplja najmanje čestice prašine i grinje veličine 0,01 mikrona i sprječava širenje bakterija i virusa.
Posjeduje dvije strane: sa zračnim – elektrostatičnim filtrom s prednje strane i filtrom sa aktivnim ugljikom sa stražnje strane.
Filtar za pročišćavanje zraka uvijek je kombiniran s normalnim filtrom.

13 – Što je vanjska jedinica? 

Vanjska jedinica je dio klima-uređaja koji stoji vani, na zidu.
Sastoji se iz kompresora, isparivača ili kondenzatora (izmjenjivač topline).
Kada klima-uređaj radi u režimu hlađenja kondenzator se zagrijava i toplina se prenosi pomoću ventilatora.

14 – Što je unutarnja jedinica?

Unutarnja jedinica je dio klima-uređaja koji stoji na zidu u prostoriji.
Unutarnja jedinica sadrži: izmjenjivač, elektromotor, ventilator, radnu tvar – freon, elektroinstalacije. Kada hladi, ima funkciju isparivača. Temperatura isparavanja ovisi o korištenom freonu u sustavu (može ići i do -20 stupnjeva).
U njoj se nalazi saćasti isparivač, koji je, najčešće ispresavijan u obliku slova S i ispod njega je ventilator, koji zrak iz prostorije prevlači preko isparivača (tako ga hladi, isušuje i pročišćava) i vraća ponovno u prostoriju.
Kada je klima uključena na grijanje, stvar je obrnuta. Unutarnji isparivač ima ulogu kondenzatora, a vanjski kondenzator ulogu isparivača.

15 – Isplati li se grijati klima-uređajem?

Klima-uređaj u punom režimu rada troši 1kW/h električne energije. U usporedbi s ostalim grijaćim tijelima koja rade na struju, klima uređaji su daleko učinkovitiji.
Na 1kW utrošene električne energije klima-uređaj emitira 3,5 kW toplinske energije. Usporedbe radi, norveški radijator za 1kW električne energije emitira 1kW toplinske energije.
Velika prednost klima-uređaja u odnosu na ostala grijaća tijela je i u tome što izravno koristi energiju sabijenog gasa.

16 – Koju vrstu plina koristi?

U suštini, možemo tipove plina podijeliti u dvije kategorije.
S jedne strane, imamo plin R22 koji je toksičan i izravno utječe na ozonski omotač.
U drugoj kategoriji imamo tzv. ekološke plinove kao što su plin tipa R407c, R410a i R32.
Ekološki plinovi manje zagađuju atmosferu. Nikako ne pokušavajte sami rukovati plinom, već se obratite stručnjaku.

17 – Mogu li klima-uređaji grijati kada je vani ispod nule? 

Inverter klima-uređaji mogu zagrijavati prostoriju čak i kada temperatura vani ide i do – 15° C.

18 – Što je optimalna temperatura?

Savjet liječnika je da kod hlađenja ne treba pretjerivati.
Preporuka je da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bude veća od 10 stupnjeva kako organizam ne bio doživio šok.
Kod zagrijavanja je najoptimalnije podesiti klima-uređaj na 18 stupnjeva kada nismo u prostoriji, pa pojačati na 24-25 kada se vratimo u prostoriju.

19 – Može li klima raditi 24 h?

Da.
Za zagrijavanje se tijekom noći preporuča postaviti klima-uređaj na 16 – 18 stupnjeva, a u tijeku dana po potrebi.
Za rashlađivanje se klima u tijeku noći (preporuke liječnika) može podesiti na minimum ako su temperature previsoke, jer dok spavamo naše tijelo se hladi, pa ako je temperatura preniska možemo osjetiti bolove u mišićima.

20 – Treba li klimu posebno pripremati za ljeto i za zimu?

Definitivno.
Ukoliko se klima-uređaj ne koristi duže vrijeme, nakupe se prašina, virusi, bakterije, plijesan… Zato je najbolje očistiti klima-uređaj prije početka sezone grijanja ili hlađenja.

21 – Zašto je ionizator koristan?

Ioni su nabijene čestice. Čestice zraka nabijene elektricitetom jako su važne za zdravlje pluća, kompletnog dišnog sustava, pa i cijelog organizma. Ukoliko se smanji količina iona u zraku, dolazi do pojave nervoze, nesanice i glavobolje. Zato treba češće provjetravati da se zrak izjednači sa vanjskim, a ukoliko posjedujete klima-uređaj s ionizatorom, opasnost od tegoba je svedena na minimum.

22 – Može li klima raditi kao dizalica topline?

Klima-uređaj u režimu rada grijanja je dizalica topline / toplinska pumpa.

Dizalica topline je uređaj pomoću koga se toplinska energija iz jedne sredine prenosi u drugu.
Za taj prijenos toplinske energije troši se određena energija koja je nekoliko puta manja od prenijete. Tako se za utrošeni 1 kWh električne energije na izlazu dobiva ukupna toplinska energija 3-4 kWh. Energija dobivena na ovaj način naziva se geotermalna energija.
U tehničkoj praksi dizalice topline se najčešće koriste za grijanje i hlađenje prostora i rekuperaciju toplinske energije.
Dizalica topline je uređaj koji može toplinsku energiju transportirati iz vanjske okoline u zgradu, ili iz zgrade u vanjsku okolinu, tako da se u zimskom razdoblju koristi za grijanje, a u ljetnjem razdoblju za hlađenje prostora.
Klima-uređaji su jako učinkovite dizalice topline. Bilo da se radi o split sustavu, ili o inverter klima-uređajima, ušteda električne energije i dio utrošene električne i dobivene toplinske energije su nezanemarive.

23 - Što je koeficijent grijanja? Koji koeficijent imaju klima-uređaji?

Koeficijent grijanja ili COP, predstavlja omjer uložene energije (potrošene struje) i dobivene toplinske energije.
Jedina energija koju plaćate pri radu ovakvog sustava je struja za pokretanje kompresora, pri čemu za 1 kW električne energije dobivate i do 4,6 kW topline (pri takvom radu COP je jednak 4,6).
Za razliku od svakog drugog uređaja za grijanje kod koga morate platiti mnogo više energije nego što iskoristite, kod dizalice topline je to suprotno. – dobivate višestruko više energije nego što platite.
Klima-uređaji imaju COP 3,5. Usporedbe radi, COP norveškog radijatora je 1.

24 – Koji je princip rada dizalice topline?

Princip rada dizalice topline se ogleda u tome da energiju okoline iskoristimo kako bi se u isparivaču ispario poseban fluid, koji se nalazi u samom uređaju, a kojeg zovemo freon.
Tako isparen freon zatim ulazi u element koji se zove kompresor i koji ima zadatak da isti sabije, čime mu povećava tlak i, što je najvažnije, temperaturu.
Vruća para plina nam, zatim, preko posebnog izmjenjivača topline zagrijava vodu u našem sustavu grijanja. Grijući vodu, para plina se kondenzira i pretvara u tekućinu, nakon čega joj se preko posebnog elementa, ekspanzijskog ventila, obara tlak i kreće iznova sa novim procesom.
Voda ili rashladno sredstvo kreće kroz petlju cijevi.

1. Kada je vrijeme hladno, voda ili rashladno sredstvo se zagrijava dok putuje kroz cijevi koje se nalaze ispod zemlje.
2. Kada se vrati iznad zemlje, voda ili rashladno sredstvo tako zagrijani prenose toplinu u sam objekt.
3. Voda ili rashladno sredstvo se hlade kad je njihova toplina prenesena na objekt. Tada se uz pomoć crpke voda ili rashladno sredstvo vraća pod zemlju i ponavlja se proces.
4. Po vrućim danima, sustav može raditi i u suprotnom smijeru. Voda ili rashladno sredstvo hladi objekt i zatim se upumpava pod zemlju gdje se ekstra toplina prenosi na zemlju oko cijevi.

25 – BLUE FIN – što, kako, zašto, koliko…?

Snaga uređaja za klimatizaciju je u tijesnoj vezi sa jedinicom za kondenziranje. Ona je neprekidno izložena kiselim kišama, slanom zraku, vjetru, prašini i drugim korozivnim čimbenicima.
Sinclar BLUE FIN vanjske jedinice su veoma otporne i imaju lijep izgled. Opskrbljene su kompresorima koji se ističu tihim radom i visokim energetskim djelovanjem. Kondenzatori klima-uređaja su zaštićeni slojem BLUE FIN koja ih vrlo učinkovito štiti od korozije. Zahvaljujući tome, osobine kondenzatora tijekom trajanja eksploatacije se, u suštini, ne mijenjaju. Instaliraju se brzo i jednostavno na krov, terasu ili na vanjske zidove.

26 – Što je BTU?

British Thermal Unit (Britanska termalna jedinica) predstavlja jedinicu mjere energije koju koriste klima-uređaji i grijalice.
Što je veća vrijednost BTU-ova, to je brže zagrijavanje ili hlađenje sobe putem klima-uređaja.

27 – Što je COP?

Coefficient of Performance – koeficijent snage, faktor hlađenja se izražava odnosom Q(W)/P(W), koeficijent uvećanja vrijednosti energije i toplinske snage.

28 – Što je EER?

EER – Energy Efficiency Rating – štedljivi rad, parametar koji karakterizira rashladni uređaj za klimatizaciju (omjer snage uređaja za klimatizaciju prema preuzetoj ukupnoj snazi – potrošnji). Iz toga proizilazi da klima-uređaj sa visokom vrijednošću EER radi s velikim učinkom, sa gledišta iskorištenja dovedene energije te je jednom riječju – štedljiviji.